Dana 25. ožujka 2024. godine maturanti požeške Gimnazije i Glazbene škole Požega imali su priliku poslušati predavanje o Domovinskom ratu Vrijeme istine, svojevrstan nastavak predavanja Sat istine koje redovito slušaju ovdašnji učenici osmih razreda. Vrijedno je spomenuti kako se oba projekta provode već desetak godina. Gostujući predavač bio je umirovljeni bojnik Mario Kalan u pratnji umirovljenog narednika Marija Bošnjaka, a došli su kao predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Požeško-slavonske županije s ciljem predstavljanja učenicima kako je stvorena i obranjena hrvatska domovina. Na samom početku predavanja bojnik Kalan upozorio je na čestu nedosljednost literature o temi Domovinskog rata i važnost opreza pri korištenju izvora informacija, a samim time i vrijednost ovakvih projekata.

3

     Predavanje je bojnik započeo stavljanjem pada europskih komunističkih sustava, pa tako i SFRJ, u kontekst vremena demokratizacije i kraja Hladnog rata. Prešavši na lokalno pitanje, posebno je naglasio i važnost Ustava iz 1974. prema kojemu je svaka od šest republika mogla postati samostalna. Do raspada bivše države vodili su, kaže, osim smrti Josipa Broza Tita, i dolazak Slobodana Miloševića na čelo Partije, Memorandum SANU-a te raspad Saveza komunista i JNA-e.

      Govorilo se i o prvim višestranačkim izborima u Republici Hrvatskoj na kojima 1990. pobjeđuje HDZ te konstituciju tada nastalog Sabora obilježavamo kao Dan državnosti. Netom nakon toga, JNA preuzima sve oružje iz vojarni te kreće balvan-revolucija i mitinzi, a prekinuti su svi prometni pravci prema obali. Krajem iste 1990. donosi se i Božićni ustav. Iduće godine započinje rat u našem kraju – u Pakracu, sličnim scenarijem kao što se odvio na Plitvicama. Nakon referenduma kojim je izglasana želja za hrvatskom samostalnošću, predsjednik Tuđman ustrojava Zbor narodne garde iz koje će kasnije nastati Hrvatska vojska. Nakon deset dana rata u Sloveniji neprijateljska agresija seli se na teritorij Hrvatske te je okupirana trećina teritorija, a pobunjeni Srbi proglašavaju Republiku Srpsku Krajinu.

1       

    Učenicima su predstavljeni brojni prizori Požeštine u vrijeme rata, među kojima i oslobađanje vojarne u Požegi. Raketiranje Banskih dvora, prekid veza sa SFRJ i početak oslobađanja teritorija. Vukovar, Petrinja, Okučani, Slunj, Voćin i HE Peruča samo su neki od spomenutih događaja. Lipik, prvi oslobođeni grad, upravo je u našoj županiji, a vezuje se uz prve uspjehe Hrvatske vojske na Zapadnoslavonskom bojištu.

    Nadalje, slušali su o dugoiščekivanom međunarodnom priznanju, kojemu je, neuobičajeno, prethodilo priznavanje Vatikana, primanju u UN te, napokon, operacijama Bljesak i Oluja za koje su američke vojne snage procijenile da je potrebno gotovo trideset puta više vremena nego li je braniteljima bilo na raspolaganju. Zanimljivo je da se operacija Oluja danas izučava na svjetskim vojnim učilištima. Datum potpisivanja bezuvjetne kapitulacije srpske strane hrvatskim snagama obilježavamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Uslijedio je Erdutski sporazum, dokument mirne integracije hrvatskog istoka.

2

     Govor o Domovinskom ratu nije mogao proći bez odavanja priznanja svim sudionicima, pa tako i stranim dragovoljcima, borcima srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovijesti na hrvatskoj strani te velikom broju žena, po čemu je Domovinski rat specifičan. Velike su ljudske žrtve, mnogi su još uvijek nestali, materijalna šteta i kulturocid u obliku uništavanja katoličkih crkava, muzeja, škola i drugih kulturno-obrazovnih ustanova.

    Bojnik se spomenuo i rata u Ukrajini osporavajući često izdvajane „sličnosti“ s Domovinskim ratom, s obzirom da je Hrvatska u vrijeme rata bila međunarodno nepriznata s manjkom oružja i tek osnovanom vojskom.

     Bili smo čudo i prekretnica za cijelu Europu, kaže. Ponosimo se svim našim braniteljima koji su pobijedili sve vjerojatnosti i pesimistična predviđanja. O specijalnim operacijama mogao bi pričati još satima. Uistinu, teško je sažeti takav slijed zbivanja u samo jedan školski sat. Nadamo se da će ovako vrijedan projekt potrajati još godinama upoznavajući nadolazeće generacije s vrijednošću njihove Domovine i cijenom kojom je plaćena njezina samostalnost.

Na kraju predavanja pozdravio je učenike spomenuvši da će neke možda još sretati odluče li se otići na časničku i dočasničku školu Hrvatskog vojnog učilišta.

3

1

2

Tekst i fotografije: Lana Radošić, 4. b