Profesor u Gimnaziji bio je i Antun Radić, koji negdje devedesetih godina 19. stoljeća upravo ovdje doživljava političku epizodu, koja ga je stajala službe. Jedan njegov učenik govorio je nešto u prilog mađarske politike na ovom prostoru, a Radić mu je, u svom hrvatskom oporbenjačkom zanosu, odgovorio da Mađari nemaju tu što tražiti, da oni zapravo i nisu europski narod i da tu ne spadaju, ta ga je izjava koštala radnog mjesta. Antun Radić je hrvatski etnolog, političar i publicist. Slavistiku i klasičnu filologiju studirao je u Zagrebu i Beču (1888. – 92.), a 1892. doktorirao je u Zagrebu tezom iz hrvatske književnosti. Od 1892. do 1897. predavao je u gimnazijama u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu, a 1897. – 1901. uređivao je Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, prvi hrvatski etnološko-folkloristički časopis u izdanju JAZU. God. 1899. pokrenuo je Dom. List hrvatskomu seljaku za razgovor i nauk, prvi hrvatski časopis namijenjen seljaštvu, i uređivao ga do 1904., ispunjavajući ga uglavnom svojim prilozima. Isticao je potrebu osnivanja političke stranke koja bi zastupala interese seljaka pa je 1904. zajedno s bratom Stjepanom osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku (HPSS).