Gimnazija u Požegi čuva bogate zbirke starih knjiga i učila, posebice mnogo vrijednih, rijetkih i dobro očuvanih učila za fiziku i biologiju,od kojih se veći broj i danas koristi za demonstracije i vježbe. Vrijednost i brojnost knjiga i učila nametnula je potrebu osnivanja školskog muzeja sa svrhom primjerenog održavanja, čuvanja i zaštite starih knjiga i učila, funkcionalnog rasterećenja postojećih kabinetskih prostora za fiziku, kemiju i biologiju te prikladnog izlaganja i pokazivanja gostima i javnosti. Usprkos brojnim školskim reformama, prenošenju učila po školskoj zgradi i u druge zgrade, naraštaji gimnazijskih profesora i učenika uspjeli su očuvati većinu starih učila za današnje okupljanje te izlaganje javnosti u školskom muzeju.
STALNI POSTAV
Stalni postav muzeja stručno su obradile i uredile Vesna Rapo i Elizabeta Serdar, kustosice Školskog muzeja u Zagrebu. Smješten je u zapadnom krilu školske zgrade na 1. katu uz čitaonicu i pomoćno stubište. Ostalo muzejsko gradivo spremljeno je u zatvorenom školskom arhivu ili je još u uporabi i na čuvanju u nastavničkim kabinetima.
Muzejska knjižnica obiluje bogatom građom koja prati povijesni razvoj škole od njezinog osnutka do danas te svjedoči o promjenama i događanjima tijekom tri stoljeća postojanja. Građa se čuva u starim dobro očuvanim ormarima s ostakljenim vratima (vitrinama), a najstariji i najvrjedniji primjerci izloženi su pod staklenim zvonima za zaštitu građe.
Stari knjižni fond proglašen je pokretnim spomenikom kulture od nacionalnog značaja ”B” spomeničke kategorije u prosincu 1995. godine (Registar pokretnih spomenika kulture Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Povjerenstvo Osijek, registarski broj 157). Broji oko 15 000 svezaka, a čini ga profesorska knjižnica nastala po osnutku Isusovačke gimnazije 1699. godine i učenička knjižnica, koja datira od 1869. godine.
Znatnije nabavljanje učila započelo je 1850. godine, kada je u Gimnaziju uveden predmet “naravoslovne znanosti” s nastavnim sadržajima iz prirodopisa i fizike, odnosno s poučavanjem fizike kao zasebnog predmeta od 1872./73. školske godine.
Gimnazijski profesori marljivo su skrbili o nabavci ili izradi potrebnih učila. Tako u “Izvještajima Požeške gimnazije” možemo pročitati kako se popunjavala zbirka učila za fiziku, kada je što nabavljeno i koliko je plaćeno. Tako su 1853. godine nabavljene “makine električne” za 92 for. 4 kr. srebra, 1868. godine učenici su međusobno skupili 10 for. 30 novč. te kod mjesnog limara dali napraviti Segnerovo kolo, javilo i magični lijevak (to je do danas očuvano u zbirci!).
Od školske godine 1889./90. do 1893./94. nabavljen je najveći broj fizikalnih učila jer je zemaljska vlada u Zagrebu odobrila školi, osim obične dotacije od 160 for. na godinu, još i izvanrednu dotaciju od 350 forinti. Iz tog razdoblja sačuvani su katalozi učila firmi Max Kohl, Chemnitz i S., Marx es Merci, Leybold i drugi, po kojima su nabavljana učila.
ZBIRKE
RAZLIČITE BIOLOŠKE
PALEONTOLOŠKA
KEMIJSKA
