Članice Medijsko-novinarske skupine intervjuirale su naše bivše učenike, a sada uspješne studente, dobitnike Rektorove nagrade za akademsku godinu 2021./2022. To su Hana Musil (područje biomedicine i zdravstva), Borna Vlašić (društvene znanosti) te Hana Novak, Marin Oroz i Lovro Farkaš (interdisciplinarna područja znanosti).  

Za početak, za one koji ne znaju, Rektorovu nagradu svake akademske godine dodjeljuje rektor Sveučilišta, a dodjeljuje se za najbolje studentske radove radi poticanja znanstvenoistraživačkog, stručnog i umjetničkog rada te radi promicanja studentskog stvaralašta.

Za Rektorovu nagradu može se predložiti rad u ovim kategorijama:

a) Nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora),

b) Nagrada za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora),

c) Nagrada za individualni ili timski znanstveni i umjetnički rad u području translacijskih istraživanja (jedan do deset autora),

d) Nagrada za „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora),

e) Nagrada za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova (na prijedlog čelnika sastavnice ili Rektora),

f) Nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici (na prijedlog čelnika sastavnice ili Rektora).

 

U razgovoru s dobitnicima zanimalo nas je mnogo toga, ponajprije tema rada, proces istraživanja i stvaranja, količina uloženog truda i vremena. Naši su sugovornici bili poprilično iscrpni u svojim odgovorima i hvala im na tome! Vjerujemo da će vas inspirirati! Krenimo!

Hana Musil

1

Studiram veterinarsku medicinu na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i trenutno sam na 5. godini studija. Nagrađena sam u području biomedicine i zdravstva, odnosno dobila sam Nagradu za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora). Tema je mog rada ˝Morfološka karakterizacija plućnih vlasaca divljih svinja˝. Ovu temu možemo svrstati u granu veterinarske parazitologije. Naime, ovu temu odabrala sam radi posebnog interesa za ovaj dio veterinarske medicine, ali isto tako i manjka identifikacije izrađene za pojedine porodice ili vrste parazita na području Hrvatske. Osim toga, zanimaju me divlje životinje tako da ovaj rad savršeno prikazuje uvjete u kojima žive divlje svinje te mogućnost prijenosa iste vrste ovih plućnih parazita na naše domaće svinje koje su na bilo koji način došle u kontakt sa svojim divljim srodnicima.

Opišite nam ukratko proces rada? Koliko je uloženog truda i rada potrebno da biste dobili Rektorovu nagradu?

Identifikacija bilo koje vrste parazita nije jednostavan posao, ali na sreću imala sam izvrsnu nit vodilju od strane mentora i pomoć kolegice Katarine Mohač s kojom sam i napisala ovaj rad. Iz arhive Zavoda za veterinarsku parazitologiju i invazijske bolesti dobili smo uzorke parazita koji su prikupljeni iz pluća divljih svinja odstrijeljenih na području parka prirode Medvednica tijekom razdoblja 2015. - 2016. godine. Najprije smo ih pregledali lupom u svrhu determinacije spola te smo zatim pristupili izradi mikroskopskih preparata koje smo potom fotografirali digitalnom mikroskopskom kamerom. Zatim smo, pomoću specifičnih karakteristika ovih vrsta opisanih u znanstvenim radovima, identificirali ove parazite do razine roda i vrste te na kraju obradili sve podatke statistički putem MS Excella. Cijeli proces rada trajao je otprilike četiri mjeseca. Ovisno o ostalim obavezama na faksu, često smo provodile više sati dnevno radeći u laboratoriju. Dakako, nakon završenog praktičnog dijela, uslijedilo je i pisanje samog rada čime smo se najviše bavile tijekom završetka ljetnog semestra uz pripremanje nadolazećih ispita. Smatram da je za Rektorovu nagradu potrebno iznimno puno truda i rada, ali ponajviše ulaganja slobodnog vremena i balansiranja fakultetskih obaveza, privatnog života i naravno vremena za samog sebe. Sve se ovo, dakako, svodi na nekakvu vlastitu ambiciju i sposobnost organizacije. Kako i svima vrlo poznati citat glasi:˝Onaj tko hoće, nađe način, tko ne, nađe izliku.˝

Rekla bih da mi je moje školovanje u gimnaziji pružilo izuzetno dobru podlogu za nastavak studiranja na fakultetu, posebice što se tiče prirodoslovnih predmeta. Osim toga, istaknut ću činjenicu da sam oduvijek bila izuzetno znatiželjna i motivirana što se tiče biologije, što potvrđuje i moje sudjelovanje na školskim i županijskim natjecanjima. Vjerujem da me to poguralo prema veterinarskoj medicini, ali jednako tako i u neistražene sfere svijeta svih živih bića i želje za razotkrivanjem istih.

A što nam je Hana rekla o svojim akademskim planovima u budućnosti!?

Prvi korak za početak moje buduće karijere nalazi se na početku ljetnog semestra ove godine. Naime, na petoj godini mog studija bira se usmjerenje. Ovo usmjerenje najsličnije je specijalizaciji koju imaju studenti humane medicine. Plan mi je odabrati usmjerenje za kućne ljubimce i male životinje. Osim toga, poseban interes gajim prema veterinarskoj farmakologiji te unutarnjim bolestima, posebice bolestima organa probavnog sustava, tj. gastroenterologiji. U budućnosti definitivno planiram napisati još znanstvenih radova, možda baš iz navedenih područja.

 

Borna Vlašić

2

Student sam 5. godine prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Moj rad dobio je Nagradu za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora). Tema je rada "Kazneno djelo lažnog iskaza te pitanje preuranjenosti optužnice u kontekstu kaznenog progona Luke Modrića i Dejana Lovrena", a znanstvena su područja rada kazneno pravo i kazneno procesno pravo. Kolega Marin Novak i ja pomno smo pratili slučaj kaznenog progona Zdravka Mamića, Zorana Mamića i Milana Pernara te smo namjeravali u našem radu obraditi temu vezano uz taj slučaj. Kasnije smo u konzultacijama s našim mentorom izv. prof. dr. sc. Zoranom Burićem odlučili kako bi za rad najzahvalnija tema bila problematika iskaza Luke Modrića i Dejana Lovrena, kao i pitanje njihova progona vezanog za kazneno djelo lažnog iskaza.

Sam proces pisanja rada trajao je otprilike 5 mjeseci. Na početku smo kolega Novak i ja s profesorom Burićem formirali temu te nakon toga nekoliko mjeseci prikupljali znanstvene izvore i razgovarali sa sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske Marinom Mrčelom i Damirom Kosom, gospodinom Mirkom Miličevićem, zamjenikom ravnateljice USKOK-a te smo također posjetili i Županijski sud u Zagrebu. Nakon što smo prikupili materijale, 2 smo mjeseca pisali rad te smo ga konačno dovršili nekoliko dana prije roka za predaju radova.

Jedan od početnih općih ciljeva ovoga rada bio je analizirati status svjedoka u postupku, njegovu ulogu te važnost njegova iskaza za sud pri donošenju odluke. Kroz prizmu zakonodavstva RH u periodu 1992. - 2022. cilj je prikazati koga se poziva za svjedoka, koje su njegove dužnosti, koje su posljedice odbijanja svjedočenja, ali i koji su oblici zaštite svjedoka kako bi se usprkos općenitoj javnoj klimi nepovjerenja u pravosuđe i pravosudne institucije ipak osigurao dodatan mehanizam sigurnosti i tako oslobodilo pojedinca od potencijalnih vanjskih utjecaja koji bi ga odvratili od davanja iskaza ili utjecali na vjerodostojnost njegova iskaza.

Gimnazijsko obrazovanje uvelike mi je pomoglo kao odličan temelj za daljnji akademski razvoj jer mi je usadilo želju za napredovanjem i usvajanjem novih znanja. Kao dobra podloga za akademsko pisanje poslužila mi je izrada seminarskog rada iz povijesti kod profesorice Nataše Puljašić. Na taj sam se način već u srednjoj školi susreo s izradom seminarskih radova.

Planovi za buduću akademsku karijeru

S obzirom da mi je ostao još jedan ispit, cilj mi je u skorom vremenu položiti ga i diplomirati, a kasnije se zaposliti kao odvjetnički vježbenik i nakon toga položiti pravosudni ispit. U budućnosti mi je svakako u planu napisati još koji znanstveni rad te tako bar na mali način pridonijeti pravnoj znanosti u Hrvatskoj.

 

Hana Novak, Marin Oroz i Lovro Farkaš

1

Hana je studentica četvrte godine, smjer Elektrotehnika i informacijska tehnologija (FER). Lovro studira na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, smjer Industrijskog inženjerstva menadžmenta na četvrtoj godini. Marin studira na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a ove je godine upisao prvu godinu na diplomskom smjeru Informacijsko i programsko inženjerstvo.

Hana, Lovro i Marin dobili su Nagradu za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici u interdisciplinarnom području znanosti. Riječ je o radu izrađenom u sklopu suradnje triju studentskih zborova Sveučilišta u Zagrebu - Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta organizacije i informatike i Fakulteta strojarstva i brodogradnje pod vodstvom ovih izvrsnih studenata.

O čemu je riječ?

Shvatili smo da studenti naših fakulteta posjeduju kvalitetna tehnička znanja, nerijetko su vrlo ambiciozni, puni ideja i potencijala, ali nedostaje im poslovnih znanja potrebnih za osnutak i vođenje uspješne tvrtke, ne znaju koji se procesi kriju iza takvog pothvata, a ne znaju ni gdje mogu pronaći informacije i potporu. To stvara prostor za strah i demotivaciju koji su uzročnici preranog odustajanja od razvoja ideje, što rezultira gubljenjem ogromnog potencijala. Potaknuti svime navedenim, željeli smo pokušati podignuti svijest, educirati i motivirati mlade ljude te smo odlučili organizirati radionicu čiji su ciljevi educirati studente u svim područjima potrebnim za pokretanje i stvaranje uspješnog startupa te ih motivirati da razviju svoje ideje do uspješne tvrtke i pritom koriste svoja znanja te im pružiti priliku da se povežu s vrlo uspješnim ljudima koji su već prošli ono što ih čeka i da u njima možda pronađu suradnike, mentore i investitore.

Projekt nosi naziv starTech. Radi se o trodnevnoj radionici poučnog karaktera. Glavne teme bile su poduzetništvo i startupovi. Cilj projekta bio je sudionicima (studentima) omogućiti usvajanje osnovnog znanja za pokretanje vlastitog poduzeća, ali i pružiti im priliku za stvaranje poznanstava (eng. networking). Kako bismo osigurali da je većina bitnih tema obrađena, doveli smo stručnjake na području financija, ljudskih resursa, intelektualnog vlasništva i patenata, a glavninu predavanja održali su osnivači, vlasnici i direktori najuspješnijih domaćih IT poduzeća (Span, Infinum, Productive, Greyp, Orqa, Async Labs itd.). Kvalitetom organizacije te skupom odabranih tema za predavanja iznimno zadovoljni bili su i predavači i sudionici. Radionica je raznolikošću tema poprimila interdisciplinarni karakter, što su prepoznali mentori i uprava naših Fakulteta te kasnije i Rektor.

 

Organizacija starTech radionice

S organizacijom radionice predsjednici triju studentskih zborova, Hana Novak (FER), Marin Oroz (FOI), Lovro Farkaš (FSB), započeli smo početkom akademske godine 2021./2022. Već u listopadu 2021. godine osmišljena je tema radionice – poduzetništvo i startupovi, a u razdoblju od listopada 2021. godine do ožujka 2022. godine skupljali smo potencijalne ideje te stvarali koncept radionice. U ožujku i travnju intenzivno se radilo na organizaciji i realizaciji ideja i koncepata kako bi se radionica provela u svibnju 2022. godine.

Bilo je bitno definirati vrijeme trajanja projekta, broj sudionika te predavača. Od iznimne važnosti bilo je naći infrastrukturu koja bi omogućila ostvarenje naših ideja – to smo pronašli u Studentskom centru u Varaždinu gdje se radionica i održala. Nakon toga stupili smo u pregovore sa potencijalnim predavačima te složili raspored predavanja. Uslijedilo je oglašavanje našeg projekta pomoću promotivnih materijala te društvenih mreža nakon čega su otvorene prijave. Prijavio se velik broj studenata od čega smo odabrali one koji su poslali najbolje prijavnice. Nakon održavanja radionice napisan je rad koji detaljno obuhvaća cijeli proces organizacije i provedbe projekta. Dakle, potrebna je određena količina želje i volje da se sve ostvari. 

Smatramo da je na dobivanje Rektorove nagrade najviše utjecao rad i razvoj koji smo uložili i ostvarili za vrijeme fakultetskog obrazovanja.

O planovima za budućnost...

Hana: Moja profesionalna i znanstvena budućnost može se razvijati u nekoliko smjerova. Neki od njih su nastavak karijere i studija u inozemstvu ili u Hrvatskoj, što ovisi o tome koje se prilike pojave u određenom trenutku. Nemam strogi plan, ali vjerujem da sam na dobrom putu, što je potvrdila i organizacija ovog projekta koji mi je otvorio mnoga vrata poslovnog svijeta.

Lovro: U nastavku karijere planiram se baviti poslovima koji uključuju organizaciju i optimizaciju proizvodnih procesa. Iz tog mi je razloga ovaj projekt pomogao uhodati se u određene organizacijske mehanizme i dao mi mnoštvo novih znanja o startupovima i pokretanju vlastitog posla koja ću sigurno iskoristiti.

Marin: Plan mi je zaposliti se u roku godinu dana u firmi u kojoj se vidim nakon akademskog obrazovanja, skupiti što više znanja i iskustva te u bližoj budućnosti pokrenuti nešto svoje u IT sektoru te se posvetiti tome. Siguran sam da će mi ovaj simpozij pripomoći i kod pronalaska radnog mjesta, a i kod otvaranja vlastite tvrtke.

 

Zahvaljujemo na odgovorima i ustupljenim fotografijama! Čestitamo na vašem uspjehu i želimo vam puno sreće i uspjeha u provedbi planova za budućnost!

 

Intervju: Marija Vidović, 2. a i Mia Marinović, 3. a

Fotografije: Hana Musil, Borna Vlašić, Hana Novak, Marin Oroz, Lovro Farkaš