RADI MARLJIVO I UPORNO, DAN ZA DANOM!

 

Što bolje iskoristi prilike za učenje i razvoj sposobnosti tijekom gimnazijskog srednjoškolskog školovanja, u duhu gesla naše škole

Non progredi est regredi

"Tko ne napreduje, nazaduje" (prijevod s latinskog prilagođen je svakodnevnoj upotrebi gesla u duhu hrvatskoga jezika!).

Stojiš li na mjestu, ostaješ iza svih koji koračaju dalje u svijetu što se vrtoglavo mijenja, a kamo i kako krenuti najbolje ćeš odlučiti razumiješ li prirodne i društvene procese objašnjene strogom znanstvenom metodologijom. Upoznaj vlastite snage i slabosti predanim svakodnevnim radom i učenjem u raznovrsnim školskim i izvanškolskim aktivnostima. Izbjegni zamke i opasnosti rizičnog mladenačkog ponašanja te donesi najbolje odluke u izboru zanimanja i studija na nekom visokom učilištu. 

NAUČI UČINKOVITO UČITI!

 

Marljivo učenje
U zanimljivim svakodnevnim životnim aktivnostima učimo bez napora (spontano, "usput"), ali obvezni školski sadržaji rijetko su nam toliko zanimljivi i privlačni pa za njihovo usvajanje moramo uložiti veći ili manji mentalni napor. Toliki napor bit ćemo spremni uložiti i izdržati jedino snažnom voljom za učenje i jakom učeničkom disciplinom (stegom), a ona ne ovisi o trenutačnom nadahnuću (inspiraciji) već se razvija upornim redovitim, praktično svakodnevnim učenjem i učvršćuje u vidu dobrih učeničkih navika.
Navika mjesta - Odredi i uredi stalno mjesto za učenje (prikladan i uredan stol u jednoj prostoriji gdje ima što manje buke i mogućih ometajućih događaja, dobra prirodna ili umjetna rasvjeta s pravilne strane kako ne bi bacala sjenu na radno mjesto, prozračenost i ugodna sobna temperatura za učenje).
Navika vremena - Unaprijed planiraj dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi. Dobar mogući raspored u nastavku dana poslije nastave je:
  • odmor poslije jela (pola sata do sat vremena)
  • pregledavanje bilježaka s nastave i njihova dopuna izradom domaćih zadaća dobivenih tog dana
  • učenje predmeta iz današnjeg školskog rasporeda
  • učenje i ponavljanje naučenoga u predmetima koje imaš sutra
  • sadržaj važan za sutradan uči-ponovi prije spavanja i kratko ponovi ujutro nakon što se razbudiš i osvježiš (slično nekad savjetovale bake: "stavi knjigu pod jastuk").
Zastani poslije određenih etapa u učenju, etape neka traju 30 do 60 minuta, a stanke 5 do 10 minuta (ne dulje kako ne bi izgubio potreban zamah u učenju). Stanku iskoristi za razgibavanje i opuštanje. Uči prvo lakše, potom teže pa opet lakše predmete. Na kraju uči predmete (sadržaje) koji traže određenu aktivnost (rješavanje zadataka, izradu crteža i modela). Uvijek počni s učenjem u isto vrijeme u danu (sukladno školskoj smjeni) i ne odlaži početak učenja!
Navika učenja na nastavi - Redovito i aktivno prati rad na nastavnom satu pozornim slušanjem nastavnikovog izlaganja, izradom zadataka, bilježenjem važnih podataka u bilježnicu, uspoređivanjem sadržaja s nastave i iz udžbenika.
  1. Dobro odredi svrhu i razinu do koje treba naučiti određeno gradivo (samostalno, ako to već nije odredio nastavnik) i tome prilagodi način učenja: Ako je neku informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino prepoznavanje u različitim smislenim cjelinama, kada nešto treba znati doslovno reproducirati ili smisleno ponoviti, ponavljaj to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, odnosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja, kad naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati različite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo (čak i one probleme koje nastavnik nije zadao).
  2. Bolje je odjednom proučiti cijeli sadržaj koji treba naučiti i odmah se pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li mnogo puta tek čitati sadržaj. Uspjeh u učenju je to veći što aktivnije učimo, a uobičajene aktivnosti poredane po učinku od najslabijeg do najboljeg su:
    • slušanje
    • čitanje
    • podcrtavanje važnih dijelova sadržaja
    • bilježenje sažetaka pročitanog sadržaja
    • izrada sažetog pregleda cijelog sadržaja
    • samostalno prepričavanje i samoispitivanje obrađenog gradiva
    • raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja o problemima u gradivu
    • samostalno rješavanje problemskih zadaća.
  3. Pronađi bitne dijelove sadržaja, objasni značenje svih ključnih pojmova u tekstu i njihove odnose, poveži nove pojmove s prije naučenim, poveži dijelove sadržaja u veće smislene cjeline.
  4. Samostalno rekonstruiraj novo gradivo tumačenjem sebi ili poučavajući nekog drugog, otkrij i postavi nove probleme povezane s tim gradivom te smisli njihova moguća rješenja.
  5. Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim, ne piši od ruba do ruba bilježnice, već ostavi lijevo manji rub (marginu) za naslove i podnaslove, ključne pojmove, a desno širu marginu za moguće dopune i ispravke bilježaka koje je najbolje pisati u srednjem stupcu (najširem) na listu. Za ovakvo bilježenje pogodnije su bilježnice većega formata. Uz važne pojmove ostavi prazan prostor što ćeš ga kasnije, kod kuće popuniti. Nemoguće je na nastavi zabilježiti sve što nastavnik govori! Istog dana, poslije nastave, dopuni bilješke koristeći se udžbenikom ili nekim drugim priručnikom.
  6. Sažmi do bitnog: pri čitanju iz udžbenika ili nekog drugog izvora bilježi tako što ćeš opisati glavne misli svojim riječima, sažimati postupno smislene dijelove teksta u manji broj rečenica, a te rečenice u jednu koja sadržava ključnu misao i pojmove. Na kraju daj svoj naslov od nekoliko ključnih riječi čitavom obrađenom sadržaju.
  1. PREGLEDAJ! Pregledaj cijeli sadržaj (odjeljak gradiva) što ga trebaš naučiti i stekni opći uvid o čemu je riječ u njemu. Pročitaj naslove i podnaslove, zaključke i sažetke, razgledaj slike, tablice, sheme i slično.
  2. ZAPITAJ SE! Postavi pitanja na koja u tekstu očekuješ odgovore. Najjednostavnije ti je naslove i podnaslove preoblikovati u pitanja, ali dodaj i svoja pitanja za bolje razumijevanje. Potom u tekstu potraži odgovore na ta pitanja.
  3. ČITAJ! Čitaj tekst tražeći glavnu misao, podcrtavaj, ponovljeno čitaj manju smislenu cjelinu, bilježi sažetak u bilježnicu i daj mu kratki naslov.
  4. RAZMISLI! Razmišljaj o pročitanom, povezuj s već poznatim, smišljaj primjere za pojave koje se opisuju, stvaraj slikovite predodžbe o pročitanom sadržaju, pokušaj ih nacrtati u obliku sheme, modela ili sličnog!
  5. SAŽMI! Sažmi i glasno ponovi sažetak obrađenog poglavlja.
  6. POVEŽI! Pregledno poveži obrađeno gradivo i prepričavaj ga uz samoispitivanje, samoprovjeravanje i samoispravljanje.
  1. Prenauči važno gradivo tako što ćeš ga još dva do tri puta ponoviti nakon što (samo)provjerom utvrdiš da ga znaš u potpunosti ("100%").
  2. Koristi mnemotehničke postupke kojima ćeš sebi olakšati zapamćivanje nepovezanih i suhoparnih činjenica, podjela, nabrajanja i formula.
  3. Odmori se nekoliko minuta (5 do 10) kada završiš s učenjem određenog dijela sadržaja (teme, cjeline, poglavlja) - zatvori oči, miruj i razmišljaj o naučenom. Potom se kratko istegni i razgibaj te nastavi s učenjem drugog dijela sadržaja ili pođi spavati, ako je vrijeme za to.
  4. Važne sadržaje uči prije spavanja i kratko ponovi odmah nakon spavanja. Tako najbolje pamtimo sadržaje koje treba doslovno reproducirati na ispitu.
  5. Kad u jednom danu učimo više različitih predmeta važno je znanje u svakom predmetu usvojiti s razumijevanjem te ono što smo usvojili dobro utvrditi i smisleno povezati prije nego li pređemo na učenje drugog predmeta. Poželjno je da se nakon takvog učenja kvalitetno odmorimo "neučenjem" i aktivnim odmorom (tjelovježbom, rekreacijom, šetnjom u prirodi i sličnim) u trajanju od najmanje sat vremena.
  6. Danas naučeni sadržaj valja ponavljati sljedećih dana na različite aktivne načine, neovisno o tome imaš li taj predmet tada na rasporedu ili ne. Naime, zaboravljanje je najveće neposredno poslije učenja, a kasnije se usporava. Stoga je potrebno češće ponavljati naučeno u vremenu što neposredno slijedi iza učenja, a u kasnijem vremenu sve rjeđe. Najbolje ponavljanje je aktivna primjena novog znanja i vještine u budućim životnim i školskim situacijama.
U zanimljivim svakodnevnim životnim aktivnostima učimo bez napora (spontano, "usput"), ali obvezni školski sadržaji rijetko su nam toliko zanimljivi i privlačni pa za njihovo usvajanje moramo uložiti veći ili manji mentalni napor. Toliki napor bit ćemo spremni uložiti i izdržati jedino snažnom voljom za učenje i jakom učeničkom disciplinom (stegom), a ona ne ovisi o trenutačnom nadahnuću (inspiraciji) već se razvija upornim redovitim, praktično svakodnevnim učenjem i učvršćuje u vidu dobrih učeničkih navika.
U zanimljivim svakodnevnim životnim aktivnostima učimo bez napora (spontano, "usput"), ali obvezni školski sadržaji rijetko su nam toliko zanimljivi i privlačni pa za njihovo usvajanje moramo uložiti veći ili manji mentalni napor. Toliki napor bit ćemo spremni uložiti i izdržati jedino snažnom voljom za učenje i jakom učeničkom disciplinom (stegom), a ona ne ovisi o trenutačnom nadahnuću (inspiraciji) već se razvija upornim redovitim, praktično svakodnevnim učenjem i učvršćuje u vidu dobrih učeničkih navika.
U zanimljivim svakodnevnim životnim aktivnostima učimo bez napora (spontano, "usput"), ali obvezni školski sadržaji rijetko su nam toliko zanimljivi i privlačni pa za njihovo usvajanje moramo uložiti veći ili manji mentalni napor. Toliki napor bit ćemo spremni uložiti i izdržati jedino snažnom voljom za učenje i jakom učeničkom disciplinom (stegom), a ona ne ovisi o trenutačnom nadahnuću (inspiraciji) već se razvija upornim redovitim, praktično svakodnevnim učenjem i učvršćuje u vidu dobrih učeničkih navika.