U zanimljivim svakodnevnim životnim aktivnostima učimo bez napora (spontano, "usput"), ali obvezni školski sadržaji rijetko su nam toliko zanimljivi i privlačni pa za njihovo usvajanje moramo uložiti veći ili manji mentalni napor. Toliki napor bit ćemo spremni uložiti i izdržati jedino snažnom voljom za učenje i jakom učeničkom disciplinom (stegom), a ona ne ovisi o trenutačnom nadahnuću (inspiraciji) već se razvija upornim redovitim, praktično svakodnevnim učenjem i učvršćuje u vidu dobrih učeničkih navika.

Navika mjesta - Odredi i uredi stalno mjesto za učenje (prikladan i uredan stol u jednoj prostoriji gdje ima što manje buke i mogućih ometajućih događaja, dobra prirodna ili umjetna rasvjeta s pravilne strane kako ne bi bacala sjenu na radno mjesto, prozračenost i ugodna sobna temperatura za učenje).

Navika vremena - Unaprijed planiraj dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi. Dobar mogući raspored u nastavku dana poslije nastave je:

Zastani poslije određenih etapa u učenju, etape neka traju 30 do 60 minuta, a stanke 5 do 10 minuta (ne dulje kako ne bi izgubio potreban zamah u učenju). Stanku iskoristi za razgibavanje i opuštanje. Uči prvo lakše, potom teže pa opet lakše predmete. Na kraju uči predmete (sadržaje) koji traže određenu aktivnost (rješavanje zadataka, izradu crteža i modela). Uvijek počni s učenjem u isto vrijeme u danu (sukladno školskoj smjeni) i ne odlaži početak učenja!

Navika učenja na nastavi - Redovito i aktivno prati rad na nastavnom satu pozornim slušanjem nastavnikovog izlaganja, izradom zadataka, bilježenjem važnih podataka u bilježnicu, uspoređivanjem sadržaja s nastave i iz udžbenika.

1. Dobro odredi svrhu i razinu do koje treba naučiti određeno gradivo (samostalno, ako to već nije odredio nastavnik) i tome prilagodi način učenja: Ako je neku informaciju potrebno znati prepoznati, vježbaj njezino prepoznavanje u različitim smislenim cjelinama, kada nešto treba znati doslovno reproducirati ili smisleno ponoviti, ponavljaj to u izvornom obliku potreban broj puta dok ne usvojiš, odnosno pri prepričavanju moraš očuvati smisao sadržaja, kad naučeno treba znati i primijeniti, vježbaj rješavati različite tipove problemskih zadataka uz određeno gradivo (čak i one probleme koje nastavnik nije zadao).
2. Bolje je odjednom proučiti cijeli sadržaj koji treba naučiti i odmah se pokušati dosjetiti, uz provjeru i ispravljanje, nego li mnogo puta tek čitati sadržaj. Uspjeh u učenju je to veći što aktivnije učimo, a uobičajene aktivnosti poredane po učinku od najslabijeg do najboljeg su:
   • slušanje
   • čitanje
   • podcrtavanje važnih dijelova sadržaja
   • bilježenje sažetaka pročitanog sadržaja
   • izrada sažetog pregleda cijelog sadržaja
   • samostalno prepričavanje i samoispitivanje obrađenog gradiva
   • raspravljanje i suprotstavljanje mišljenja o problemima u gradivu
   • samostalno rješavanje problemskih zadaća.
3. Pronađi bitne dijelove sadržaja, objasni značenje svih ključnih pojmova u tekstu i njihove odnose, poveži nove pojmove s prije naučenim, poveži dijelove sadržaja u veće smislene cjeline.
4. Samostalno rekonstruiraj novo gradivo tumačenjem sebi ili poučavajući nekog drugog, otkrij i postavi nove probleme povezane s tim gradivom te smisli njihova moguća rješenja.
5. Bilježi na nastavi ono što cijeniš najvažnijim, ne piši od ruba do ruba bilježnice, već ostavi lijevo manji rub (marginu) za naslove i podnaslove, ključne pojmove, a desno širu marginu za moguće dopune i ispravke bilježaka koje je najbolje pisati u srednjem stupcu (najširem) na listu. Za ovakvo bilježenje pogodnije su bilježnice većega formata. Uz važne pojmove ostavi prazan prostor što ćeš ga kasnije, kod kuće popuniti. Nemoguće je na nastavi zabilježiti sve što nastavnik govori! Istog dana, poslije nastave, dopuni bilješke koristeći se udžbenikom ili nekim drugim priručnikom.
6. Sažmi do bitnog: pri čitanju iz udžbenika ili nekog drugog izvora bilježi tako što ćeš opisati glavne misli svojim riječima, sažimati postupno smislene dijelove teksta u manji broj rečenica, a te rečenice u jednu koja sadržava ključnu misao i pojmove. Na kraju daj svoj naslov od nekoliko ključnih riječi čitavom obrađenom sadržaju.